Clanak 1

Postupanje i prevaspitavanje

1.Kazneno postupanje mora biti suglasno ljudstvu i mora osigurati i imati u vidu dostojanstvo osobe.

2.Postupanje je osnovano na apsolutnoj nepristrasnosti, bez obzira na nacionalnost,rasu,ekonomske ili socijalne uvjete kao i na politicku i vjersku opredjeljenost.

3.U institutima mora postojati red i disciplina. Ne mogu se poduzimati neopravdane restriktivne mjere sa prethodno pomenutim zahtjevima, a isto tako i restrikcije prema okrivljenim osobama ukoliko iste nemaju sudske svrhe.

4.Zatvorenici i prognanici prozivaju se i predstavljaju sopstvenim imenima.

5.Postupanje prema prognanicima mora se strogo zasnivati na principu da oni nemaju krivice dok se ne izgovori definitivna kazna.

6.Prema zatvorenicima i prognanicima poduzima se prevaspitni postupak kojim se ide, putem kontakata sa vanjskim svijetom na ponovno socijalno uklapanje istih. Postupa se u skladu sa kriterijem individualizacije u vezi sa posebnim osobnim uvjetima.

Clanak 2

Izdaci boravka u institutu i sigurnosne mjere

1.Izdaci boravka u institutu i sigurnosne zatvorske mjere su na teret Drzave.

2.Naknada izdataka boravka osudjenika obavlja se na osnovu cl. 145,188,189 i 191 kaznenog kodeksa i clanka 274 kodeksa kaznenog postupka.

3.Naknada izdataka za boravak prognanika obavlja se putem uzimanja jednog dijela kvote dobiti po pravilu predzadnjeg pocetnog stava cl.213 kaznenog kodeksa odnosno po efektu odluke o naknadi izdataka za boravak, pomenute u zadnjem dijelu clanka 213 kaznenog kodeksa.

4.Pod izdacima boravka podrazumijevaju se izdaci ishrane i opreme.

5.Naknada izdataka za boravak predstavlja jednu kvotu koja ne prelazi dvije trecine od stvarnog izdatka. Ministar pravde, na pocetku svakog financijskog poslovanja, odredjuje, nakon konsultacije Ministra financija, jednu srednju kvotu za boravak zatvorenika u svim institutima Republike.

Clanak 4

Ostvarivanje prava zatvorenika i prognanika

1.Zatvorenici i prognanici ostvaruju sopstvena prava koja proizilaze iz ovog Zakona, zapravo i ako se nalaze u stanju zakonske zabrane.

Clanak 7

Odjeca i oprema

1.Svaka osoba ima rublje, odjecu i stvari koje koristi u dovoljnom kvantitetu, u dobrom i pristojnom stanju,kako bi se osigurali zahtjevi za normalan zivot.

2.Odijelo mora biti pristojno i jednobojne tkanine. Dozvoljeno je radno odijelo samo ukoliko je neophodno za radnu aktivnost.

3.Okrivljeni i osudjeni koji imaju zatvorsku kaznu manju od godinu dana, mogu nositi sopstvena odijela koja moraju biti cista i komotna. Odijelo koje imaju okrivljenici ne smije biti isto kao odijelo koje nose osudjenici ili prognanici.

4.Zatvorenici i prognanici mogu koristiti sopstvenu opremu kao i

predmete koji imaju afektivnu ili moralnu vrijednost.

Clanak 8

Osobna higijena

1.Dozvoljena je zatvorenicima i prognanicima upotreba lavaboa,kupatila i tuseva, kao i upotreba predmeta neophodnih za osobnu njegu.

2.U svakom od instituta postoje organizirane povremene frizerske usluge. Dozvoljena je upotreba osobnog elektricnog brijaca.

3.Obavljanje frizerskih usluga se naredjuje samo ukoliko za to postoje higijensko - sanitarni razlozi.

Clanak 9

Ishrana

1.Zatvorenicima i prognanicima osigurana je zdrava ishrana i u dovoljnom kvantitetu, zavisno od dobi, spola, zdravstvenog stanja, sezone i klime.

2.Hrana se po pravilu dijeli u za to namijenjenim lokalima.

3.Zatvorenici i prognanici moraju uvijek imati na raspolaganju pitku vodu.

4.Kvantitet i kvalitet dnevne ishrane odredjeni su na namijenjenim tabelama koje su odobrene ministarskom uredbom.

5.Snabdijevanje namirnicama je obavljeno direktno od strane kaznene uprave.

6.Zastupnici zatvorenika ili prognanika biraju se svakog mjeseca zrijebom. Isti zastupnici kontroliraju postivanje tabele kao i pripremanje hrane.

7.Zatvorenicima i prognanicima dozvoljena je kupovina, na sopstveni izdatak, prehrambenih namirnica i konfora, u granicama koje su odredjene pravilnikom. Prodaja prehrambenih namirnica i konfora mora biti obavljena unutar zatvorske uprave ili od strane firmi koje iste prodaju po cijenama kontroliranim od opcinskih organa vlasti.

Cijene ne smiju biti superiorne onima koje se praktikuju u mjestu u kojem se nalazi institut. Grupa zastupnika o kojoj je prije govoreno, dopunjena je jednim delegatom od direktora, izabranim medju osobljem instituta, koji kontrolira kvalitet i cijene namirnica prodanih u institutu.

Clanak 10

Boravak na otvorenom

1.Osobama koje ne obavljaju radne aktivnosti na otvorenom dozvoljeno je da borave bar dva sata dnevno na otvorenom prostoru. To vrijeme boravka se reducira ne manje od jednog sata dnevno samo ukoliko za to postoje posebni razlozi.

2.Boravak na otvorenom praktikuje se u grupama izuzev slucajeva iz clanka 33 i pod 4) i 5) clanka 39 koji se upraznjavaju, ako je to moguce, u tjelesnim aktivnostima.

Clanak 11

Sanitarne usluge

1.Svaki kazneni institut ima u svom sustavu medicinske i farmaceutske usluge koje odgovaraju zahtjevima za prevenciju i njegu zdravlja zatvorenika i prognanika, a osim toga je na raspolaganju instituta bar jedan specijalista za psihijatriju.

2.Za neophodnu njegu ili dijagnostiku koje ne mogu biti zadovoljene sanitarnim uslugama instituta, okrivljene i prognane osobe se mogu premjestiti, uz odobrenje sudskih organa vlasti, kao i nadzorne mjere, u civilne bolnice ili druga mjesta za njegu. Okrivljene osobe se mogu premjestiti u druge bolnice nakon izreke presude prvog stupnja od sudije za istragu, tokom formalne istrage, od drzavnog tuzioca tokom sumarne istrage ili odmah po direktnoj presudi sve do pojavljivanja okrivljenog na audijenciji; od predsjednika, tokom preliminarnih aktova presude i u toku presude; od sudije u okviru njegove vlasti; od predsjednika apelacionog suda, u toku preliminarnih aktova za presudu ispred porotnog suda do sazivanja istog suda i njegovog predsjednika na naknadno sazivanje.

3.Sudski organi vlasti na osnovu prethodnog stava, mogu odrediti ukoliko ne postoji opasnost za bijeg,da zatvorenici i prognanici koji se nalaze u civilnim bolnicama ili drugim mjestima za njegu, svojstvenom odlukom, ili odlukom direktora instituta ukoliko postoji apsulutna hitnost, ne budu podvrgnuti nadzoru tokom boravka, osim ako je nadzor neophodan zbog njihove osobne prevencije.

4.Zatvoreniku ili prognaniku koji nije podvrgnut nadzornim mjerama a udalji se iz mjesta u kojem se njeguje bez opravdanog razloga, primjenjuje se kazna po pravilniku iz prvog stava, clanka 385 kaznenog kodeksa.

5.Pri ulasku u institut osobe su podvrgnute ljekarskom pregledu radi ustanovljavanja eventualnih tjelesnih ili psihickih bolesti. Sanitarne usluge se daju u toku boravka u institutu sa povremenim ili cestim pregledima nezavisno od zahtijeva zainteresiranih.

6.Ljekar mora svakodnevno pregledati bolesnike kao i osobe koje pregled zahtijevaju; isto tako ljekar mora odmah signalizirati bolesti koje zahtijevaju posebne vrste nalaza i specijalnu njegu; mora osim toga s vremena na vrijeme kontrolirati sposobnost osoba za poslove koji su im povjereni.

7.Zatvorenici i prognanici za koje se sumnja ili je utvrdjeno da boluju od zaraznih bolesti, odmah se izoluju. Ukoliko se sumnja da je zatvorenik psihicki bolestan, postupa se odmah po pravilniku po kojem se pristupa psihijatrijskoj asistenciji i mentalnoj medicini.

8.U svakom kaznenom institutu za zene u funkciji su specijalne usluge za sanitarnu asistenciju trudnicama i porodiljama.

9.Majkama je dozvoljeno da budu zajedno sa djecom do tri godine starosti. Za njegu i asistenciju djece organizirani su vrtici.

10.Kaznena uprava pri organiziranju dobrog funkcioniranja sanitarnih usluga suradjuje sa lokalnim zdravstvenim ambulantama, bolnicama kao i van bolnica i pri tome poziva na suradnju regije a po indiciranju Ministarstva zdravlja.

11.Zatvorenici i prognanici mogu zahtijevati da budu pregledani na sopstveni izdatak, od strane ljekara od njihovog povjerenja. Za okrivljene osobe je neophodno sudsko odobrenje sve do momenta izreke presude prvog stupnja.

12.Provincijski ljekar pregleda bar dva puta u toku godine institute za prevenciju i kaznene institute da bi se moglo ustanoviti sanitarno - higijensko stanje, adekvatne mjere za prevenciju protiv zaraznih bolesti, poduzete od strane kaznenog instituta po pitanju sanitarnih usluga kao i oskudne higijenske i sanitarne uvjete u institutima.

13.Provincijski ljekar podnosi referat o uradjenim ljekarskim pregledima a isto tako ukazuje na postupke koji se trebaju poduzeti od strane Ministarstva zdravlja i Ministarstva pravde, a pri tome informira vlasti u regiji kao i funkcionera odgovornog za nadzor.

Clanak 12

Oprema za radne aktivnosti, instrukciju i rekreaciju

1.U kaznenim institutima zavisno od zahtijeva, na raspolaganju je oprema za obavljanje radnih aktivnosti, skolsku i profesionalnu instrukciju, rekreativne i kulturne aktivnosti kao i druge aktivnosti.

2.Osim toga u institutima mora postojati biblioteka u kojoj se nalaze knjige i revije izabrane od strane predvidjene komisije na osnovu stava dva clanka 16.

3.Bibliotekom upravljaju zastupnici zatvorenika i prognanika.

Clanak 13

Individualiziranje u postupcima

1.Postupci u kaznenim institutima moraju odgovarati posebnim potrebama svakog pojedinca.

2.Za osudjene i prognane osobe predodredjeno je naucno promatranje istih radi ispitivanja tjelesnih i psihickih nedostataka i drugih uzroka koji ukazuju na socijalnu nesposobnost. Promatranje se zavrsava na pocetku boravka i nastavlja se u toku istog.

3.Za svakog osudjenika i prognanika, na osnovu rezultata promatranja, postoje formulirane upute za prevaspitni postupak koji mora biti izveden, kao i popunjavanje relativnog programa, koji se dopunjava ili mijenja zavisno od zahtjeva u toku boravka u institutu.

4.Opce upute i specificnosti postupaka upisane su zajedno sa sudskim, biografskim i zdravstvenim podacima u osobni akt, u kojem se naknadno upisuju i svi praktikovani postupci kao i rezultati tih postupaka.

5.Mora biti favorizirana suradnja osudjenika i prognanika u aktivnostima promatranja i uopce postupanja.

Clanak 14-a

Stanje posebnog nadzora

1.Mogu biti podvrgnuti stanju posebnog nadzora za jedan izvjestan period koji ne smije prelaziti 6 mjeseci, a koji se moze i produljiti vise puta u mjerama koje ne prelaze svaki put tri mjeseca, osudjenici, prognanici i okrivljenici koji:

a ) svojim vladanjem kompromitiraju sigurnost ili remete red u institutima;

b ) nasilno ili prijetnjama smetaju obavljanje aktivnosti drugih zatvorenika ili prognanika;

c ) u kaznenom institutu koriste sugestivno stanje zatvorenika prema istim;

2.Stanje o kojem govori prethodni stav br 1 odobrava se odlukom o motiviranom postupku od strane kaznene uprave uz prethodnu konsultaciju disciplinarnog vijeca, dopunjenog sa dva eksperta a to je predvidjeno u stavu br 4 clanka 80.

3.Stanje posebnog nadzora prema okrivljenim osobama se primnjenjuje nakon konsultiranja sudskih organa vlasti koje nastavljaju s postupkom.

4.Ukoliko se mora hitno postupiti uprava odredjuje poseban nadzor prije relativnog odobrenja, koje se svakako mora dobiti u roku od deset dana od dana postupka. Po isteku tog roka uprava, nakon dobijanja odobrenja, donosi definitivnu odluku u roku od deset dana a po isteku i tog roka, bez obzira da li je odobrena odluka ili nije, privremeni postupak se ukida.

5.Mogu biti podvrgnuti stanju posebnog nadzora, od momenta njihovog ulaska u institut, osudjenici, prognanici i okrivljenici na slobodi na osnovu njihovog prethodnog vladanja u institutu ili na osnovu drugih konkretnih vladanja, nezavisno od razloga okrivljenja. Sudski organi vlasti signaliziraju njima poznate podatke kaznenoj upravi koja donosi odluku o postupcima koji su u njihovoj nadleznosti.

6.O postupku koji je odredjen stanjem o kojem se govori u ovom clanku odmah se komunicira nadzornik radi izvodjenja nadzora.

Clanak 14-b

Reklamacije

1.Protiv postupka kojim se raspolaze ili produlji stanje posebnog nadzora podnosi se reklamacija od strane zainteresiranog sudu za nadzor u roku od deset dana od dana komuniciranja definitivnog postupka. Reklamacija ne suspendira izvodjenje mjera.

2.Sud za nadzor postupa u skladu sa naredbom komore vijeca u roku od deset dana od dana prijema reklamacije.

3.Postupak se izvodi uz suradnju branioca i drzavnog tuzioca. Zainteresirana osoba i kaznena uprava mogu podnijeti memorije.

( izostavljeno )

Clanak 16

Pravilnik instituta

1.U svakom institutu kazneni postupak je organiziran prema direktivama koje kaznena uprava primjenjuje s obzirom na potrebe grupa zatvorenika i prognanika gdje je prisutna oskudica.

2.Modaliteti postupaka koji se primjenjuju u svakom od instituta su disciplinarni, tj. odredjeni u unutarnjem pravilniku, koji predodredjuje i mijenja jedna komisija koja u svom sustavu ima nadzornika koji je presjedava, direktora, ljekara, svecenika i cinovnika koji brine o radnim aktivnostima, vaspitnog i socijalnog radnika. Komisija se isto poziva na suradnju eksperata o kojima govori stav broj 4 clanka 80.

3.Unutarnji pravilnik osim toga disciplinira tj.odredjuje kontrole kojima se moraju podvrgnuti sve osobe koje iz bilo kojih razloga ulaze ili izlaze iz instituta.

4.Unutarnji pravilnik i njegove izmjene odobreni su od Ministarstva pravde.

Clanak 18

Razgovori, korespondencija i informacija

1.Zatvorenicima i prognanicima je dozvoljeno da razgovaraju i imaju korespondenciju sa rodbinom ili drugim osobama ukoliko ispunjavaju pravne uvjete.

2.Razgovori se obavljaju u namijenjenim lokalima pod vidnom ali ne i slusnom kontrolom od strane nadzornog osoblja.

3.Posebna naklonost se odnosi na razgovore sa rodbinom.

4.Kaznena uprava stavlja na raspolaganje zatvorenicima i prognanicima, koji nemaju kancelarske predmete , pribor neophodan za korespondenciju.

5.U odnosima sa rodbinom ili sa drugim osobama, odobrava se korespondencija i telefonskim putem svakako uz modalitete i mjere predvidjene pravilnikom.

6.Zatvorenici i prognanici mogu da posjeduju dnevne listove, revije i knjige u slobodnoj vanjskoj prodaji kao i druga informativna sredstva.

7.Korespondencija svake osudjene osobe ili prognanika kontrolira se od strane direktora ili cinovnika kaznene uprave kojega izabire sam direktor, naravno uz indicirane razloge od strane nadzornika.

8.Osim svega iznesenog u clanku 18-a , za okrivljene osobe dozvole za razgovore do izricanja presude prvog stupnja, vidno kontroliranje korespondencije i odobrenja za telefonske razgovore, izdaju sudski organi vlasti na osnovu svega odredjenog u drugom stavu clanka 11. Nakon izreke presude prvog stupnja, odobrenja za razgovore izdaje direktor instituta.

9.Prethodno pomenuti sudski organi vlasti pri odluci za vidnu kontrolu korespondencije, ukoliko ne namjeravaju postupiti direktno, mogu delegirati direktora za kontrolu ili jednog od pripadnika kaznene uprave kojeg izabire sam direktor. Pomenuti organi vlasti mogu pristupiti u restrikciji korespondencije i primanju novina.

Clanak 19

Instrukcija

1.U kaznenim institutima kulturna i profesionalna obuka se ostvaruje putem organiziranja kurseva za osnovnu skolu i kurseva za profesionalnu obuku, na osnovu orijentacija na snazi i uz asistenciju metoda adekvatnih stanju osoba.

2.Posebno se ima u obziru kulturna i profesionalna obuka zatvorenika koji imaju manje od dvadeset pet godina.

3.Postupcima predvidjenim skolskim uredbama mogu se osnovati skole sekundarne instrukcije drugog stepena u kaznenim institutima.

4.Olaksava se zavrsetak studija univerzitetskih kurseva i drugih kurseva iste vrijednosti, a favorizira se pohadjanje kurseva putem korespondencije, radija i televizije.

5.Favoriziran je i pristup izdanjima u biblioteci, gdje se slobodno izabire stivo za citanje.

Clanak 20

Radne aktivnosti

1.U kaznenim institutima mora biti svakako favoriziran pristup zatvorenicima i prognanicima za rad kao i njihovo sudjelovanje u profesionalnoj obuci. Stoga se mogu organizirati radne aktivnosti kojima upravljaju direktno javne ili privatne firme a mogu isto tako da se organiziraju i kursevi za profesionalnu formaciju kojima upravljaju privatne firme u konvenciji sa regijom.

2.Rad u kaznenim institutima nije dobitnog karaktera.

3.Radne aktivnosti su predvidjene za zatvorenike ili za osobe podvrgnute mjerama sigurnosti od poljoprivredne kolonije ili instituta za rad.

4.Osobe podvrgnute sigurnosnim mjerama instituta za njegu i nadzor kao i osobe koje se nalaze u psihijatrijskim bolnicama mogu biti primljene na rad kada je to u skladu sa terapeutskim svrhama.

5.Organiziranje i metode rada u kaznenim institutima moraju se odraziti u istim metodama rada u slobodnom drustvu da bi se stavila na raspolaganje osobama jedna profesionalna obuka koja je adekvatna normalnim radnim uvjetima u cilju ponovnog socijalnog uklapanja.

6.Po primanju osoba u radni odnos mora se posebno voditi briga o godinama nezaposlenosti u toku boravka u zatvoru ili progonu, o profesionalnosti, familijarnom bremenu, kao i prethodnim dokumentiranim aktivnostima kojima se osobe mogu posvetiti nakon izlaska, izuzev zatvorenika i prognanika koji su podvrgnuti stanju posebnog nadzora o kojem se govori u clanku 14-a ovog zakona.

7.Radne aktivnosti se obavljaju unutar instituta a osobe se biraju po odredjenom redu i na osnovu posebna dva imenika od kojih je jedan opci a drugi kvalificiran i za zanatlije.

8.Za formiranje reda u imenicima i zbog odobrenja organima za zaposljavanje, osnovana je u svakom od instituta jedna komisija koja u svom sustavu ima direktora, jednog pripadnika instituta u zvanju inspektora ili nadzornika, policije u kaznenom institutu, jednog zastupnika u zvanju vaspitaca, koji su izabrani unutar kategorije kojoj pripadaju, od jednog predstavnika odabranog od sindikalne organizacije koja ima veliki obim zastupnistva po nacionalnom planu, od jednog predstavnika odabranog od strane komisije za zaposljavanje koja ima teritorijalnu nadleznost i od jednog zastupnika sindikalnih teritorijalnih organizacija.

9.Na sastancima komisije sudjeluje i jedan predstavnik zatvorenika i prognanika, koji je izabran na osnovu modaliteta ukazanih u unutarnjem pravilniku instituta, a koji nema moc odluke.

10.Svaki clan ima svog zamjenika koji je izabran prema kriteriju o kojem je prethodno govoreno.

11.Za posao koji se obavlja vani, primjenjuje se opca disciplina o redovnom ili poljoprivrednom zaposljavanju kao i cl. 19 zakona od 28.02.1987, broj 56.

12.Za sve ono sto nije predvidjeno ovim clankom primjenjuje se opca disciplina o primanju osoba na rad.

13.Direkcije kaznenih instituta po ukidanju pravila opceg racunovodstva Drzave i specijalnog racunovodstva, mogu, nakon odobrenja Ministra pravde, prodavati predmete proizvedene u kaznenom institutu po istoj ili nizoj cijeni od stvarne cijene proizvoda, ukoliko je to moguce, a uzimaju se u obzir cijene istih ili slicnih proizvoda u prodaji u mjestu u kojem se nalazi institut.

14.Zatvorenici i prognanici koji pokazuju interes za zanatske, kulturne i umjetnicke aktivnosti, mogu biti oslobodjeni svakodnevnih aktivnosti i mogu dobiti odobrenje da obavljaju za svoj racun zanatske, intelektualne i umjetnicke radne aktivnosti.

15.Osobe koje nemaju dovoljnog iskustva u tehnici mogu sudjelovati na kursevima a za to su i nagradjeni.

16.Radno vrijeme ne prelazi ogranicenja odredjena Zakonima o radu, a srazmjerno tim zakonima, garantiraju se i praznici, osiguranje i opce staranje. Zatvorenicima i prognanicima koji sudjeluju u kursevima za profesionalnu formaciju o kojima je govoreno u prvom stavu, garantirano je, u okviru regionalnih odobrenja, prevencijsko osiguranje i svaka druga vrsta prevencije koja je predvidjena odlukama na snazi u vezi s tim kursevima.

17.Do 31.03.svake godine Ministar pravde podnosi Parlamentu jedan referat o stanju primjene odluka zakona koje su relativne za radne aktivnosti zatvorenika za prethodnu godinu.

Clanak 21

Vanjske radne aktivnosti

1.Zatvorenici i prognanici mogu obavljati radne aktivnosti pod uvjetom da njihova sposobnost garantira pozitivno ostvarenje ciljeva predvidjenih clankom 15.

Ipak, ukoliko se radi o osobi osudjenoj na kaznu zatvora za jedan od prestupa iz stava jedan clanka 14-a obavljanje vanjskih radnih aktivnosti moglo bi biti aktuelno nakon izdrzavanja bar tri dijela kazne a svakako ne nakon vise od pet godina. Osobe osudjene na dozivotnu robiju mogu obavljati radne aktivnosti nakon najmanje deset godina provedenih u zatvoru.

2.Zatvorenici i prognanici obavljaju vanjske radne aktivnosti bez pratnje, izuzev ako je ista neophodna iz sigurnosnih razloga. Okrivljene osobe obavljaju vanjske radne aktivnosti po odobrenju sudskih organa vlasti.

3.Kada se govori o privatnim firmama, rad se mora obavljati pod direktnom kontrolom direkcije kaznenog instituta u kojem se nalazi zatvorenik odnosno prognanik. Direkcija, ukoliko je predvidjena takva kontrola, poziva se na zaposleno osoblje i na socijalnu asistenciju.

4.Za svaku osudjenu ili prognanu osobu prijemni postupak za vanjske radne aktivnosti na snazi je nakon odobrenja nadzornika.

4 -a.Odluke o kojima je govoreno u prethodnim stavovima i odluka iz drugog perioda stava broj 16 clanka 20 primjenjuju se i zatvorenicima i prognanicima koji pohadjaju kurseve za profesionalnu formaciju van kaznenih instituta.

Clanak 26

Religija i kult

1.Zatvorenici i prognanici slobodni su priznati osobnu religiju koju mogu praktikovati odnosno i kult.

2.U institutima je osigurano praktikovanje obreda katolickog kulta.

3.Svaki institut ima bar jednog svecenika.

4.Osobe koje nisu katolicke vjere odnosno pripadaju drugim vjerama, imaju pravo da prime, na osobni zahtjev, asistenciju svecenika svojstvenog kulta i mogu da praktikuju obrede.

Clanak 27

Kulturne, rekreativne i sportske aktivnosti

1.U institutima moraju biti favorizirane kulturne, sportske i rekreativne aktivnosti kojima se zatvorenici i prognanici mogu realizirati u toku prevaspitnog postupka.

2.Jedna komisija koja ima u svom sustavu direktora instituta, vaspitno i socijalno osoblje, zastupnike zatvorenika i prognanika, vodi brigu o organiziranju aktivnosti o kojima je govoreno u prethodnom stavu, svakako i uz odrzavanje kontakata sa vanjskim svijetom vrlo korisnim za ponovno socijalno uklapanje zatvorenika ili prognanika.

Clanak 29

Komunikacije o stanju zatvorenika, njihovog premjestaja, bolesti i smrti

1.Zatvorenici i prognanici mogu odmah informirati svoju rodbinu ili druge osobe njima bliske, o momentu njihovog ulaska u kazneni institut ili o njihovom premjestaju.

2.Ukoliko dodje do smrti ili teske tjelesne ili psihicke bolesti, moraju se odmah informirati osobe iz familije ili druge bliske osobe, na koje je zatvorenik eventualno ukazao;isto tako i zatvorenici i prognanici moraju biti odmah informirani o smrti ili teskoj bolesti osoba o kojima govori prethodni stav.

Clanak 30

Dozvole

1.Ukoliko dodje do iminentne opasnosti po zivot jedne osobe bliske zatvoreniku ili prognaniku, isti mogu dobiti dozvolu za posjetu bolesniku, nakon odobrenja nadzornika, naravno uz mjere koje su predvidjene pravilnikom. Zatvorenicima se odobrava dozvola, tokom postupka prvog stupnja, od sudskih organa vlasti na osnovu drugog stava clanka 11, za njihovo premjestanje u mjesta ukazana od strane zatvorenika sve do izricanja presude prvog stupnja. Tokom reklamnog postupka nadlezan je predsjednik internata, a u toku postupka kasacije, odluke donosi predsjednik suda kod kojeg je podnesen reklamni postupak.

2.Ostale dozvole mogu biti odobrene samo iz drugih teskih familijarnih razloga.

3.Zatvorenik koji se ne vrati u institut po isteku odobrene dozvole bez opravdanog razloga, a ako se njegova odsutnost produlji za tri sata i ne vise od dvanaest sati, primjenjuje se disciplinska mjera; ako je zatvorenik odsutan i preko opisanog vremena primjenjuje mu se kazna po pravilu iz clanka 385 kaznenog kodeksa i primjenjuje se odluka zadnjeg pocetnog stava istog clanka.

4.Prognaniku koji se udalji iz instituta, a po isteku dozvole se ne vrati nakon tri sata bez opravdanog razloga, primjenjuje se disciplinska mjera.

Clanak 30-a

Postupci i reklamacije u vezi dozvola

1.Prije odobrenja dozvole organi vlasti moraju razmotriti iznesene razloge, a isto tako informirati se o mjestu u kojem zatvorenik namjerava provesti vrijeme u dozvoli.

2.Odluka o prijemu istance mora biti motivirana.

3.Odluka se odmah komunicira bez formalnosti, putem telegrafa ili telefona drzavnom tuziocu i zainteresiranoj osobi koja, u roku od 24 sata od prijema komunikacije, ima pravo na reklamaciju, ukoliko je odluku donio nadzornik ili ukoliko je istu donio apelacioni sud.

4.Sudski organi vlasti za nadzor ili apelacioni sud nakon informiranja, ukoliko je to neophodno, donose odluku u roku od deset dana od prijema reklamacije i komuniciraju istu na osnovu prethodnog stava.

5.Nadzornik ili predsjednik apelacionog suda, nije u sustavu internata, koji odobrava pozitivno reklamaciju, na osnovu odluke istih.

6.Ukoliko zbog efekta uredbe o kojoj govori prethodni stav ne mogu stupiti u kontakt sudski organi vlasti za nadzor i nadzornici okruga , prelazi se na integraciju Suda na osnovu clanka 68, stav 3 i 4.

7.Upotreba dozvole je suspendirana sve do isteka roka utvrdjenog stavom tri kao i u toku postupka predvidjenog u stavu 4, sve do isteka roka tamo gdje je to predvidjeno.

8.Uredbe iz prethodnog stava ne odnose se na dozvole odobrene na osnovu prvog stava clanka 30. Tim povodom neophodna je pratnja.

9.Generalni pravobranilac kod apelacionog suda je informiran o odobrenim dozvolama i o njihovom ishodu, a organi vlasti koje su te dozvole izdali podnose mu referat za svaka tri mjeseca.

Clanak 30-b

Nagradne dozvole

1.Zatvorenicima koji su imali regularno vladanje po stavu osam u nastavku i koji nisu opasni za drustvo, nadzornik, uz konsultaciju direktora, izdaje nagradne dozvole, a svaka od njih traje najvise petnaest dana da bi se tako mogli uzgajati afektivni, kulturni i radni interesi.Vremensko trajanje dozvole ne prelazi cjelokupno 45 dana za svaku godinu provedenu u kaznenom institutu.

1-a ( izostavljeno )

2.Za malodobne zatvorenike vremensko trajanje odobrene dozvole ne prelazi dvadeset dana po dozvoli a cjelokupno trajanje dozvola ne prelazi 60 dana za svaku godinu provedenu u institutu.

3.Iskustva u vezi nagradnih dozvola predstavljaju jedan dio programa u postupku tako da vaspitni i socijalni radnici u kaznenom institutu u suradnji sa socijalnim radnicima na teritoriju, postupaju u skladu sa tim iskustvom.

4.Dozvole mogu biti odobrene:

a ) osudjenim osobama pri zarobljavanju ili osobama osudjenim na zatvorsku kaznu od tri godine;

b ) osudjenicima na zatvorsku kaznu vecu od tri godine, izuzev svega predvidjenog pod c), nakon izdrzavanja bar jedne cetvrtine kazne;

c ) osudjenima na zatvorsku kaznu zbog nekih od prestupa predvidjenih prvim stavom clanka 4-a, nakon izdrzavanja bar polovine kazne i svakako ne vise od deset godina;

d ) osudjenima na dozivotnu robiju, nakon izdrzavanja bar prvih deset godina kazne.

5.Prema osobama koje su pri izdrzavanju kazne ili restriktivnih mjera, osudjene ili okrivljene za zlonamjerne prestupe, pocinjene tokom boravka u zatvoru ili tokom primjene nekih od restriktivnih mjera u vezi sa osobnom slobodom, dozvola se odobrava samo nakon dvije godine od dana prestupa.

6.Primjenjuju se, tamo gdje je to neophodno, mjere predvidjene za dozvole o kojima se govori u prvom stavu clanka 30; primjenjuju se isto tako i uredbe iz stava 3 i 4 istog clanka.

8.Vladanje osudjenih smatra se regularnim kada osobe tokom boravka u zatvoru pokazuju kostantnu odgovornost i korektnost u osobnom vladanju, u raznim aktivnostima organiziranim u institutima i u eventualnim radnim ili kulturnim aktivnostima.

Clanak 31

Izbor zastupnika zatvorenika i prognanika

1.Izbor zastupnika zatvorenika i prognanika predvidjen je cl.12 i 27 a isti se imenuju zrijebom na osnovu modaliteta iz unutarnjeg pravilnika instituta.

Clanak 35

Pravo na reklamaciju

1.Zatvorenici i prognanici mogu podnijeti istance, usmene ili pismene reklamacije u zatvorenoj koverti adresiranoj na:

a ) direktora instituta i inspektore, generalnog direktora kaznenih instituta i Ministra pravde;

b ) nadzornika;

c ) sudske i sanitarne organe vlasti koje dolaze u posjetu institutu;

d ) predsjednika generalnog odbora;

e ) Predsjednika Drzave.

Clanak 37

Naknade

1.Naknade predstavljaju priznavanje odgovornosti koju su pokazali zatvorenici u osobnom vladanju kao i u aktivnostima organiziranim u institutima.

2.Naknade za koje su odgovorni organi vlasti predvidjene su pravilnikom.

Clanak 38

Disciplinarni prestupi

1.Zatvorenici i prognanici se ne mogu kazniti za prestupe koji nisu izuzetno predvidjeni kao prestupi u pravilniku.

2.Nijedna sankcija se ne primjenjuje ako za to ne postoji opravdan razlog, nego samo nakon utvrdjene krivice zainteresirane osobe, kojoj je dozvoljeno da se odbrani i iznese svojstvene razloge.

3.U primjeni sankcija treba imati u vidu, osim prirode i tezine prestupa, i vladanje zainteresiranog kao i osobne uvjete.

4.Sankcije se primjenjuju uz postivanje osobe.

Clanak 39

Disciplinarne sankcije

1.Disciplinarne sankcije mogu se primijeniti za sl.prestupe:

1)opoziv direktora;

2)opomena od strane direktora u prisustvu osoblja ili grupe zatvorenika ili prognanika;

3)izostavljanje iz rekreativnih i sportskih aktivnosti koje ne prelazi deset dana;

4)izolacija tokom boravka na otvorenom koja ne prelazi deset dana;

5)izostavljanje iz svakodnevnih aktivnosti koje ne prelazi petnaest dana.

2.Sankcija izostavljanja iz svakodnevnih aktivnosti ne smije biti primjenjena bez pismene potvrde izdate od ljekara, kojom se potvrdjuje da je osoba u stanju da podnese sankciju. Osoba je izostavljena iz svakodnevnih aktivnosti i podvrgnuta konstantnoj ljekarskoj kontroli.

3.Primjena sankcije izostavljanja iz svakodnevnih aktivnosti suspendira se za najvise godinu dana za trudnice i porodilje koje doje dijete.

Clanak 40

Organi vlasti koji odredjuju sankcije

1.Sankcije opozivanja i izostavljanja odredjuje direktor.

2.Druge sankcije odredjuje disciplinarno vijece, koje u svom sustavu ima direktora ili u njegovom odsustvu zamjenika, cinovnika koji ima funkciju predsjednika, ljekara i vaspitnog radnika.

Clanak 41-a

Iznenadne situacije

1.Ukoliko dodje do pobune ili drugih iznenadnih dogadjaja, Ministar pravde donosi odluku da suspendira u zainteresiranom institutu ili u jednom njegovom dijelu, primjenu normalnih uredbi postupanja sa zatvorenicima i prognanicima. Suspenzija mora biti motivirana potrebom za ponovno uspostavljanje reda i sigurnosti a trajnost suspenzije je usko povezana sa potrebom za postizanje pomenutog cilja.

2.Ukoliko postoje ozbiljni motivi kojima se remete red i javna sigurnost, na zahtjev Ministra unutarnjih poslova, Ministar pravde suspendira, u cjelini ili jednim dijelom, zatvorenicima i okrivljenim osobama za neke od prestupa o kojima govori prvi stav clanka 4-a, primjenu postupnih uredbi instituta koje su predvidjene ovim zakonom a koje se mogu konkretno suprotstaviti zahtjevima reda i sigurnosti.

2-a. O reklamacijama protiv odluka Ministra pravde donijetim po propisu iz drugog stava, organ vlasti koji donosi odluku je sud za nadzor koji ima jurisdikciju za institut u kojem se nalazi osudjenik, prognanik ili okrivljenik; ista vlast se primjenjuje i u slucaju premjestaja po odluci zbog jednog od motiva pomenutih u clanku 42.

Clanak 42

Premjestenja

1.Premjestenja se primjenjuju iz ozbiljnih i utvrdjenih sigurnosnih razloga, na zahtjev instituta,iz pravosudnih, zdravstvenih, skolskih i familijarnih razloga.

2.Pri odluci za premjestanje mora biti favoriziran kriterij za uputu osoba u institute koji se nalaze u neposrednoj blizini mjesta boravka familije.

3.Zatvorenici i prognanici moraju biti preseljeni sa osobnim prtljagom i sa bar jednim dijelom njihove ustedjevine.

4.( izostavljeno )

5.( izostavljeno )

Clanak 43

Otpust

1.Otpust zatvorenika i prognanika izvodi se bez odlaganja od strane direkcije instituta na osnovu pismene naredbe suda ili drzavne bezbjednosti.

2.Direktor instituta komunicira predvidjeni otpust, bar tri mjeseca ranije, vijecu socijalne asistencije i centru za socijalni rad mjesta u kojem se nalazi institut, a isto tako i u mjestu gdje osoba namjerava boraviti, dostavljanjem svih neophodnih podataka za potrebne intervencije. Ukoliko otpust nije predvidjen bar tri mjeseca ranije, direktor izdaje naredbu po saznanju o odluci za otpust.

3.Osim svega utvrdjenog specificiranim zakonskim uredbama, direktor unaprijed informira nadzornika, upravnika policije, policijske organe vlasti na teritoriju i o svakom otpustu iz instituta pa i privremenom.

4.Disciplinarno vijece instituta u momentu otpusta ili nakon istog, izdaje osobi koja to zahtijeva, jednu potvrdu o eventualnoj profesionalnoj kvalifikaciji kao i objektivne izjave o vladanju iste.

5.Ukoliko osobe nemaju osobnu opremu snabdijevaju se istom u institutu.

Clanak 47

Povjeravanje zatvorenika na probni rad u centru za socijalni rad

1.Ako dosudjena zatvorska kazna ne prelazi tri godine, zatvorenik se moze povjeriti centru za socijalni rad van instituta za isti vremenski period kazne na koju je zatvorenik osudjen.

( izostavljeno )

Clanak 47-a

Povjeravanje zatvorenika na probni rad u izuzetnim okolnostima

( izostavljeno )

(1)Ova mjera je sad trenutno disciplinirana clankom 94 od D.P.R.od

09.10.1990.,broj 309 i ima T.U. Zakona o drogama

Clanak 47-b

Pritvor u mjestu boravka

1.Zatvorska kazna koja ne prelazi 4 godine, iako u cijelini preostali dio predstavlja vecinu kazne, kao i kazna po zarobljavanju, mogu biti izdrzane u mjestu sopstvenog boravka ili u drugom privatnom mjestu kao i u javnim mjestima za njegu, asistenciju i prijem, kada se radi o:

a)trudnicama ili majkama koje imaju djecu u starosti manjoj od deset godina, a zajedno borave;

b)ocu koji ima djecu u starosti manjoj od deset godina koja borave s istim, ukoliko je majka preminula ili ukoliko nema mogucnosti da pomogne ili izdrzava dijete;

c)jako bolesnim osobama kojima su neophodni konstantni kontakti sa sanitarnim ustanovama na teritoriju;

d)osobama starijim od 60 godina koje su nesposobne odnosno nepokretne pa i djelimice;

e)osobama mladjim od dvadeset godina zbog njihovog ustanovljenog zdravstvenog stanja i radnih i familijarnih uvjeta.

1-a Pritvor u mjestu boravka primjenjuje se pri zatvorskoj kazni za vremenski period koji ne prelazi dvije godine, iako preostali dio predstavlja vecinu kazne, nezavisno od uvjeta o kojima govori prvi stav kad ne postoje pretpostavke za slanje zatvorenika na probu u centar za socijalni rad i uvijek u istoj mjeri kojom se izbjegava opasnost da bi zatvorenik mogao pociniti druge prestupe. Ova uredba se primjenjuje na osobe osudjene za prestupe iz clanka 4-a.

1-b Ukoliko dodje do obaveznog ili fakultativnog odlaganja kazne na osnovu clanka 146 i 147 kaznenog kodeksa, sud za nadzor, i ukoliko kazna prelazi granicu o kojoj govori prvi stav, odobrava primjenu pritvora u sopstvenom boravku i utvrdjuje period trajanja istog, tj. period koji se moze i produljiti. Primjena kazne se nastavlja tokom pritvora u sopstvenom boravku.

( izostavljeno )

Clanak 48

Osoba u stanju poluslobode

1.Poluslobodno stanje odobrava se osudjeniku ili prognaniku da bi tako mogao da provede jedan dio dana van instituta, zbog sudjelovanja u radnim i instruktivnim aktivnostima kao i aktivnostima koje su svakako korisne za njihovo ponovno socijalno uklapanje.

( izostavljeno )

Clanak 50

Odobrenje za poluslobodno stanje

1.U stanju poluslobode mogu se izdrzavati kazne po zarobljavanju i zatvorske kazne koje ne prelaze 6 mjeseci ako osudjena osoba nije na probi u centru za socijalni rad.

2.Van situacija predvidjenih prvim stavom, osudjeniku se odobrava stanje poluslobode, samo nakon bar polovine izdrzane kazne,a ako je u pitanju osoba osudjena za neke od prestupa ukazanih u prvom stavu clanka 4-a, nakon izdrzavanja bar treceg dijela kazne. Prognaniku se odobrava ta dozvola u bilo kojem periodu. U situacijama predvidjenim clankom 47, ukoliko ne postoje pretpostavke za uputu zatvorenika na probu u centar za socijalni rad, osoba koje je osudjena za prestup koji nije ukazan u stavu 1 clanka 4-a dobija odobrenje za stanje poluslobode i prije izdrzavanja bar polovine kazne.

3.Pri procjeni trajanja kazne ne vodi se briga o kazni u novcu koja je eventualno dodana zatvorskoj kazni.

4.Odobrenje za poluslobodno stanje zatvorenika u vezi je sa napretkom postignutim u toku samog postupka, kada postoje uvjeti za ponovno socijalno uklapanje osobe.

5.Osobi osudjenoj na dozivotnu robiju odobrava se stanje poluslobode nakon bar deset godina provedenih u zatvoru.

( izostavljeno )

Clanak 51

Suspendiranje i opoziv stanja poluslobode

1.Uredba o poluslobodnom stanju se i opoziva ukoliko se utvrdi da osoba nije pogodna za tu vrstu postupka.

2.Za osudjenika koji se nalazi u stanju poluslobode a koji se udalji iz instituta bez opravdanog razloga, za ne vise od dvanaest sati, predvidjena je disciplinska mjera kao i opozivanje izdatog odobrenja.

3.Ako se odsutnost zatvorenika produlji za jedan izvjestan period, osudjena osoba je podvrgnuta kazni po pravilu iz prvog stava clanka 385 kaznenog kodeksa, a primjenjuje se i uredba zadnjeg pocetnog stava istog clanka.

4.Prijava prestupa o kojem govori prethodni stav dovodi do suspenzije povlastice a po osudi se opoziva postupak.

5.Prognaniku koji se nalazi u stanju poluslobode a koji se udalji iz instituta bez opravdanog razloga vise od tri sata, primjenjuju se uredbe zadnjeg stava clanka 53.

Clanak 51-b

Oprezna suspenzija alternativnih mjera

1.Ukoliko osoba koja je povjerena na probu u centar za socijalni rad u poluslobodnom stanju ili je u pritvoru u sopstvenom boravku, ima u svojim postupcima elemente za opozivanje mjere, nadzornik u jurisdikciji u toku donosi motiviranu odluku o privremenoj suspenziji sa naredbom da se osoba vrati uz pratnju u institut. Tu odluku odmah komunicira sudu za nadzor. Efikasnost uredbe o suspenziji donesene od strane nadzornika prestaje ukoliko sud za nadzor ne intervenira odlukom u roku od trideset dana od dana prijema akta.

Clanak 52

Dozvole odobrene osudjeniku u stanju poluslobode

1.Osudjeniku koji se nalazi u stanju poluslobode mogu biti izdate nagradne dozvole koje u cjelini nisu superiorne broju 45 za svaku godinu.

2.Tokom trajanja odobrene dozvole osudjenik se nalazi u slobodnom stanju ali istovremeno i pod nadzorom.

3.Ako osudjenik tokom trajanja dozvole prestupi u njegovim obavezama ista dozvola se opoziva nezavisno od opoziva poluslobodnog stanja.

4.Ako se osudjena osoba po isteku trajanja dozvole ili nakon opozivanja iste, ne vrati u institut primjenjuju se uredbe o kojima se govori u prethodnom clanku.

Clanak 53

Dozvole prognanicima

1.Prognanicima se izdaje dozvola od 6 mjeseci u periodu odmah nakon isteka roka fiksiranog za ponovni ispit u vezi opasnosti.

2.Istim osobama se izdaje, zbog ozbiljnih osobnih ili familijarnih razloga, dozvola koja nije superiorna vremenu od petnaest dana; mogu se izdati i dozvole koje ne prelaze trideset dana, jednom za svaku godinu, s ciljem da se favorizira ponovna socijalna adaptacija.

3.Prognanicima koji se nalaze u poluslobodnom stanju mogu osim toga i da se izdaju nagradne dozvole predvidjene prvim stavom prethodnog clanka.

4.U toku trajanja dozvole prognanik se nalazi u slobodnom stanju pod nadzorom.

5.Ukoliko prognanik prestupi svoje obaveze dozvola se opoziva nezavisno od opoziva stanja poluslobode.

6.Prognaniku koji se vrati u institut tri sata nakon isteka dozvole bez opravdanog razloga, primjenjuje se disciplinski postupak i, ukoliko se nalazi u stanju poluslobode, opoziva se dozvola.

Clanak 53-a

Procjena perioda dozvole

1.Vrijeme koje zatvorenik ili prognanik provede u toku dozvole procjenjuje se po trajanju restriktivnih mjera za osobnu slobodu, izuzev toga ako se osobe ne vrate u institut ili ako prave prestupe, a na osnovu toga proizilazi da osoba nema nikakve zasluge za dozvoljene povlastice. Tada se po pitanju izostavljanja procjene donosi motivirana odluka od strane nadzornika.

2.Protiv odluke zainteresirana osoba podnosi reklamaciju sudu za nadzor na osnovu postupaka o kojima se govori u clanku 14b.Cinovnik koji izdaje naredbu nije u sustavu internata.

Clanak 54

Prijevremeno oslobadjanje

1.Osobi koja je osudjena na zatvorsku kaznu a koja je svojim vladanjem pokazala interes za ponovno socijalno uklapanje, upravo zbog pozitivnog vladanja i s ciljem za ponovno efikasno socijalno uklapanje, odbija se 45 dana za svaki semestar izdrzane kazne. S tim ciljem se procjenjuje i period kada je osudjena osoba bila podvrgnuta mjerama opreznosti ili kada je ista bila u pritvoru u sopstvenom mjestu boravka.

( izostavljeno )

Clanak 56

Ukidanje duga

1.Dug za izdatke postupka i izdatke boravka u institutu ukida se osudjenicima i prognanicima koji se nalaze u oskudnim materijalnim uvjetima i koji su imali pozitivno vladanje o kojem govori zadnji stav clanka 30-b. Relativna molba se podnosi u periodu dok se ne zavrsi postupak za naknadu izdataka.

Clanak 57

Odobrenje molbe za povlastice

1.Postupak i povlastice o kojima se govori u clancima 47,50,52,53,54 i 56 mogu se zahtijevati od strane osudjene osobe, prognanika ili osoba koje su indicirane od disciplinarnog vijeca.

Clanak 58-b

Osobe koje suradjuju sa sudom

1.Uredbe iz stava 1 clanka 21, stava 4 clanka 30-b i drugog stava clanka 50, u vezi sa osobama osudjenim za neke od prestupa o kojima govori stav 1 clanka 4-a, ne primjenjuju se onim osobama koje su nakon osude uradile sve kako bi se izbjegli drugi prestupi, odnosno koje su konkretno pomogle organe vlasti, policiju i sudske organe u prikupljanju elemenata neophodnih za rekonstrukciju dogadjaja i individualizaciju ili zarobljavanje autora prestupa.

2.Vladanje osoba indicirano u stavu 1 utvrdjeno je od suda nadzora, prikupljanjem neophodnih informacija kao i indikacija drzavnog tuzioca kod sudije nadleznog za te prestupe odnosno osobama kojima je pomenuta suradnja ponudjena.

Clanak 58-c

Zabrana odobrenja povlastica

1.Odobrenje za vanjsku radnu aktivnost kao i nagradne dozvole, povjeravanje zatvorenika na probu u centar za socijalni rad i u svemu predvidjenom u clanku 47, kucni pritvor i poluslobodno stanje ne mogu biti odobreni osobi osudjenoj za neki od prestupa predvidjenih stavom 1 clanka 4-a u kojem se govori o vladanju zatvorenika za koje se izdaje kazneni postupak po pravilu clanka 385 kaznenog kodeksa.

2.Odluka iz prvog stava se primjenjuje osudjeniku za kojeg postoji odobrenje o ukidanju jedne alternativne mjere na osnovu clanka 47, stav jedanaest, clanka 47-b, stav 6 ili clanka 51, stav prvi.

3.Zabrana za odobrenje povlastica traje za jedan period od tri godine od momenta kada je preuzet nadzorni ili kazneni postupak ili je izdata uredba o opozivanju o kojem govori stav 2.

4.Osudjenicima za prestupe iz clanaka 289.a i 630 kaznenog kodeksa, a koji su prouzrokovali smrt sekvestriranog, nisu dozvoljene povlastice indicirane u stavu 1 clanka 4-a ukoliko nisu efektivno proveli u zatvoru bar dvije trecine kazne ili ukoliko se radi o osobi osudjenoj na dozivotnu robiju, bar 26 godina.

5.Osim svega predvidjenog u stavovima 1 i 3, odobrenje za vanjsku radnu aktivnost, nagradne dozvole i alternativne mjere zatvora predvidjene u glavi VI ne mogu biti odobreni ili ukoliko jesu ili su u opozivu, osudjenicima za neke od prestupa indiciranih u stavu 1 clanka 4-a, prema kojima se postupa osudom za zlonamjerni prestup, tj.kaznom zatvora najmanje od tri godine, ustanovljeno od strane osobe koja potvrdjuje da je vladanje kaznjivo po pravilu clanka 385 kaznenog kodeksa ili tokom vanjskih radnih aktivnosti ili upotrebe nekih od nagradnih dozvola ili ostalih alternativnih zatvorskih mjera.

6.U cilju primjene uredbe iz petog stava, organi vlasti koji vode postupke za jedan novi prestup komuniciraju nadzorniku u mjestu u kojem se nalazi institut, o zadnjoj primjenjenoj kazni okrivljenog.

7.Zabrana odobrenja povlastica indiciranih u stavu 5 na snazi je za period od pet godina od momenta kad je preuzet nadzorni ili kazneni postupak ili je donesena odluka o opozivanju mjere.